Pojam „prirodna ljepota“ je u ovom desetljeću uzeo maha i estetski tretmani su postali jako popularni potpomognuti boomom društvenih mreža, modernim taktikama marketinga, tehnološkim razvojem, „ perfect selfie“ generacijom, ali i osvještavanjem pojedinaca da njegovan izgled odaje dojam zdravlja, uspješnosti i blagostanja. Ipak, potreba za ovim potonjim utkana je duboko svima nama u podsvijest. Ne treba dugo razmišljati već se samo kratko prisjetiti da su i žene i muškarci još od antičkog doba koristili različite boje, ulja i preparate ne bi li dočarali svoju ljepotu i pripadnost određenom društvenom staležu.
Mediji u 21-om stoljeću nas na dnevnoj bazi bombardiraju sa prizorima iz kojih iskaču lica savršenih kontura i apolonski isklesanih tijela zbog čega i pojedinci koji su se do nedavno opirali tom „kultu“, danas rade na sebi više nego ikad kako bi bili „socijalno prihvaćeni“. I tu leži osnovna razlika između estetske medicine i tradicionalne medicine; u estetskoj medicini pacijent je postao potrošač!
To su samo neki od razloga zašto je estetska medicina jedna od, ako ne i najbrže rastuća grana medicine. No treba imati na umu da je i tehnološki napredak rezultirao tehnologijom koja je pacijentima (ili klijentima!) omogućila brz i gotovo bezbolan oporavak.
Zbog svega navedenog klijenti iz svih slojeva društva spremni su danas uložiti novce u vlastiti izgled kako bi dobili na samopouzdanju, poboljšali vlastiti izgled i smanjili znakove starenja te tako ostali duže na pozornici kompetitivnog svijeta u kojem se izgled prodaje. Danas klijenti otvoreno međusobno komuniciraju o pojedinim estetskim zahvatima i tretmanima koje su obavili demistificirajući strah od takvih zahvata i međusobno se podupirući u željama za dodatnim usavršavanjima samih sebe. Dobna granica kada se počinje s prvim tretmanima znatno se spušta pa danas klijenti dolaze već u 20-im na prve konzultacije i planove terapije.
Gledajući stanje u Hrvatskoj, proteklih godina bilježimo kontinuirani porast potrošnje mezoterapije, botoxa i dermalnih filera. No jednako tako pratimo i želje klijenata za prirodnim i svježim izgledom te njihov interes za energy based tretmane i zahvate. Nekoć jasno vidljive prepunjene danas su tako zamijenile skladne, hidratizirane i blago naglašene usnice. Botox o kojem se pričalo kao o „otrovu“ i nije bio poželjan kod klijentica, danas je zbog kontinuirane edukacije i podizanja razine svijesti postao jedan od najtraženijih ako ne i najtraženiji „tretman u 10 minuta“ te je postao gotovo pa stvar osobne higijene. Svjetski proizvođači idu u korak s vremenom i prate trendove pa su danas na tržištu dostupni dermalni fileri koji pružaju upravo ono što klijenti žele – nježno brisanje bora, osvježavanje lica, konturiranje oblika i slično bez dramatično vidljivih promjena. I koncept „popunjavanja lica“ je temeljito promijenjen jer je proces starenja lica razjašnjen do najsitnijih detalja dajući nam mogućnost da na vrijeme zaustavimo taj proces i vratimo mladoliki izgled lica a sve prema željama klijenata. Pa se tako danas dermalni fileri koriste ne samo za lice već i za vrat, dekolte, šake, strije i sl. Laserski tretmani uklanjanja vaslularnih i pigmentnih lezija, epilacija i lasersko pomlađivanje postali su sastavni dio brige o vlastitom tijelu kao i odlazak u teretanu i redovita hidratacija. Iako još uvijek kod nas većinu klijenata čini ženska populacija, u porastu je dolazak i muških klijenata u ordinacije. No muškarci još uvijek većinom dolaze radi uklanjanja kožnih promjena te rješavanja problematike lica (najčešće ožiljaka od akni), ali u porastu je i broj klijenata koji koriste usluge kozmetološkog dijela i laser centra.
Također bilježi se porast muškaraca koji dolaze u potrazi za oblikovanjem i naglašavanjem donje čeljusti filerima što daje „muževniji“ izraz lica, kao i tretmanima poboljšanja kvalitete i gustoće vlasišta i brade. A budućnost? Budućnost još nije ispisana no sigurno će biti uzbudljiva – počevši od uvođenja matičnih stanica u estetsku medicinu, nanotehnologije, plazme… svakako su pred nama godine u kojima svatko može biti najbolja verzija sebe.
Autor teksta: Josip Lovrić, dr. med.